Povu Doben Timor-Leste!
Ohin loron selebrasaun nian! Iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, tinan sanulu resin sia liubá, iha komunidade internasional nia oin, ita Restaura ita-nia Independénsia! Nune’e, maski ohinloron ita hasoru hela vírus Covid-19 nian, ne’ebé da’et ona iha munisípiu hotu-hotu no iha RAEOA, Prezidente Repúblika hakarak konvida sidadaun hotu atu halo refleksaun ida kona-ba ita-nia perkursu ka dalan ne’ebé ita lao ona, nu’udar Povu no Nasaun ida!
Loron sia hafoin ita deklara ita-nia independénsia iha 28 Novembru 1975, ita hasoru luta naruk ida ne’ebé nakonu ho terus oin-oin durante tinan ruanulu resin haat nia laran. Situasaun ne’ebé ita hasoru iha tempu ne’ebá obriga ita atu adapta lalais ba realidade ne’ebé ita hasoru no ita konsege organiza an ho meius ne’ebé iha, hodi hasoru no hakaat liu dezafiu no terus hotu-hotu.
Hahú ho rezisténsia armada iha ai-laran, estende ba sidade laran, no ba esteriór, ka rai-li’ur. Iha tempu ne’ebé joven Timoroan hahú sai ba eskola iha Indonézia lori mós rezisténsia ba iha ne’eba hodi forma movimentu rezisténsia estudantil no atrai mós solidariedade husi demokrata indonéziu sira. Ho Frente tolu – Frente Armada, Frente Klandestina no Frente Esterna/Diplomátika – maka ita forma Rezisténsia ida de’it husi Povu Timor-Leste hodi manán funu naruk ida, nakonu ho dezafius, terus no mate, no ikus, ita Restaura ita-nia Independénsia, iha serimónia, iha Tasi-Tolu, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002!
Kompatriota Sira!
Povu Doben!
Ohinloron, nu’udar Povu no Nasaun ida, ita hasoru, dala ida tan, dezafiu boot ida ne’ebé lori mai ita insertezas no terus barak. Pandemia Covid-19 ne’ebé afeta mundu tomak no da’et lalais lós husi ema ba ema no husi país ida ba país seluk, hahú iha fulan Dezembru tinan 2019. Vírus korona da’et ona ba ema liu tokon atus ida neen nulu no to’o ohinloron hasai ona ema nia vida, liu tokon tolu.
Iha ita-nia País, ita halo ona esforsu barak hodi evita vírus korona da’et ba ita-nia sidadaun sira. Biar nune’e, ohinloron ita tama ona ba kategoria transmisaun komunitária, iha munisípiu Díli. Ema ne’ebé hetan pozitivu ho vírus Covid-19 nian to’ o ona 4949, sura husi 21 Marsu 2020 to’o 19 Maiu 2021. Kazu ativu iha 19 Maiu 2021 hamutuk hotu 2302. Ita lakon ita nia belun nain sanulu resin ida ne’ebé mate ho korona vírus.
Husi ezemplu ne’ebé ita asiste iha País seluk, iha ita-nia rejiaun no iha kontinente hotu-hotu, ita tenke iha konxiénsia katak Covid-19 sei la lakon iha tempu badak. Nune’e, ita tenke adapta no aprende moris ho situasaun ida ne’e. Ita labele haluha mós dezastre natural ne’ebé akontese iha fulan kotuk, 4 de Abril. Udan boot rezulta bee sa’e maka’as no provoka inundasaun iha munisípiu Dili no mós iha munisípiu seluk hanesan Manatuto, Baucau, Viqueque, Covalima, no seluk tan.
Ho inundasaun no ho forsa bee nian infraestrutura barak mak monu no estraga total, hanesan ema nia uma, edifísiu públiku no infraestrutura bázika públika barak hanesan dalan no pontes. Ema barak lakon sira nia uma no sasán tomak no, to’o ohinloron, seidauk iha uma di’ak ida hodi fila fali ba. Triste liután, ita-nia ema mate no lakon, hamutuk nain haat nulu resin ida.
Povu Doben!
Nu’udar Nasaun no Povu ida, ita iha ona esperiénsia naruk ida hodi hasoru dezafiu boot no ho barani, ho matenek, ho sakrifísiu no dedikasaun tomak, uza rekursus ne’ebé iha hodi muda situasaun. Iha tempu funu nian, ita uza rekursus ne’ebé disponível iha momentu ne’ebá, kilat balun husi tempu portugés, kilat no kilat musan ne’ebé kaptura husi inimigu, rádiu ki’ikoan ne’ebé konsege hetan hodi rona notísia husi rai-li’ur, hakerek surat ho lian portugés hodi inimigu labele deteta, tanba meiu komunikasaun seluk laiha... no dala barak lori fulan ba fulan atu to’o iha nia destinatáriu.
Maibé, dalan sira ne’e hotu mak ita uza hodi alkansa ita-nia objetivu final, ukun rasik an, ne’ebé ohin ita selebra. “Ohin ita tenke hateke ba situasaun ne’ebé ita hasoru no halo refleksaun klean ida kona-ba ita-nia País ne’ebé ita harii dadaun,” Relata KI.
Dezafiu sira ne’ebé ita hasoru, hanesan dezafíu polítiku, sosiál, pandemia, dezastre natural labele trava ka impede ita hodi nafatin kontinua ita-nia erói no eroína sira-nia mehi hodi harii sosiedade ida ne’ebé livre, demokrátika no justa. Sosiedade ida ne’ebé sidadaun sira moris ho haksolok. Ao kontráriu, iha adversidade nia laran mak ita tenke matenek hodi analiza no diskute dalan ne’ebé ita lao hela, identika no asume sala ne’ebé ita halo ona no ho responsabilidade buka meius atu hadi’ak buat ne’ebé tenke hadi’ak no halo foun buat ne’ebé importante hodi dezenvolvimentu bele lao nafatin ho kualidade no sustentabilidade. Tempu agora no ba oin sei nafatin dezafia ita-nia kapasidade hanoin no halo ho di’ak! Sei laiha milagre! Maibé, hamutuk ita bele hadi’ak no haburas!
Ohinloron ita iha ferramentas barak liu hodi ita uza. Siénsia no teknolojia iha mundu tomak iha avansus ne’ebé signifikativu tebes no ita iha rekursus umanus barak. Tinan-tinan Governu investe hela iha ita-nia rekursus umanus hodi garante bolsa estudu ba ita-nia sidadaun barak hodi sira bele buka matenek iha universidade sira iha rai-laran no iha rai-li’ur hodi hasai espesializasaun iha área ne’ebé importante ba dezenvolvimentu iha ita-nia País.
Retornu ne’ebé ita hetan husi investimentu ida ne’e mak ohin loron ita iha kuadrus barak formadu iha área oin-oin, ho experiénsia ne’ebé sira hetan iha País sira seluk. Será ke rekursus umanus ne’ebé ita prepara ona, iha kondisaun hodi aplika sira-nia espesialidade iha prosesu dezenvolvimentu nian? Ka ita presiza tan kondisaun sira seluk, liuliu transmisaun valores ne’ebé lori ita to’o mai agora? Ida ne’e refleksaun importante ida ne’ebé governante sira tenke halo ho onestidade. Ita hotu nia kontribuisaun importante ba ita-nia País.
Ho refleksaun ida ne’e, ita bele hateke ba oin no haree ba situasaun ida ne’e hanesan oportunidade ida hodi halo reformas estruturais necessárias iha ita nia País. Laiha dalan seluk, ita tenke hatene uza siénsia no teknolojia, rekursus umanus no finanseirus ne’ebé ita iha hanesan baze atu define no aprova polítikas públikas, hanesan ordenamentu territóriu, abitasaun públika, saúde públika, asesu ba bee-moos no saneamentu, edukasaun ho kualidade, asesu ba informasaun, asesu ba internet no forma komunikasaun seluk, no seluk tan.
Ba oin ita sei hasoru pandemia sira seluk no dezastres naturais iha tempu ne’ebé ita la espera. Tanba ne’e ita nia rekursus umanus no estruturas fizíkas tenke preparadu no sólidu hodi hasoru dezastre sira ne’e. Ita-nia populasaun tenke iha serteza katak iha ita-nia País iha estruturas ne’ebé adekuadu no preparadu hodi antesipa kualker situasaun kalamidade no bele fó asisténsia imediata no adekuada ba sidadaun sira hotu bainhira presiza tanba moras ka tanba hetan dezastre natural ruma.
Urjente tebes ba Governu hodi uza ita-nia kuadru tékniku sira ho apoiu husi ita-nia parseiru dezenvolvimentu hodi identifika zonas risku nian. Importante mós katak ita define área ne’ebé adekuada ba agrikultura no pekuária no investe maka’as hodi moderniza no hasae ita-nia produsaun interna. Ho nune’e ita bele garante empregu ba ema barak no ita bele mós garante seguransa alimentar.
Ho dezastres naturais ne’ebé tinan-tinan ita hasoru, Governu tenke iha korajén hodi asumi sala ne’ebé halo ona no korrije ho apoiu husi teknolojia no siénsia. Ida ne’e hanesan oportunidade ida hodi Governu aproveita hodi halo ordenamentu territóriu ida ne’ebé integradu, sériu no seguru. Define loloos fatin ba abitasaun, fatin ba agrikultura no pekuária, zonas komersiais no industriais, área ba adminsitrasaun no edifísius públikus, zonas de lazer hanesan jardin no parke públiku sira, no seluk tan hodi promove dezenvolvimentu fíziku ida ne’ebé loke dalan ba sidadaun hotu moris iha armonia no seguransa laran.
Bainhira ita kontinua nafatin halo konstrusaun oin-oin iha bee- dalan, hanesan iha mota ninin, iha área Tasitolu nian, no seluk tan, ka nafatin la respeita natureza, mak tinan-tinan ita sei hasoru dezastre hanesan no at liután, ita sei lakon ema nia vida beibeik. Fenómenu natural repete hela de’it. Karik ita la hatene hasai lisaun, ita nunka bele halo di’ak! Di’akliu mak ita tau hamutuk ida-idak nia matenek no kbiit rasik no hamutuk ita harii kondisaun hodi ita hadi’ak liután ita-nia moris di’ak no hateke ba oin. La’ós haree ba ohin ka aban de’it maibé ba oin nafatin ho serteza loloos ba ita-nia Povu nia moris-di’ak,” Informa KI.
“Ha’u hakarak hatete dala ida tan katak, ho fiar no esperansa, hanesan Povu no Nasaun ida, ho ezemplu husi ita-nia erói no eroína sira, ita sei hasoru nafatin dezafius hotu ho konsisténsia, barani no matenek. Konsisténsia hodi kontinua ita-nia erói no eroína sira-nia mehi hodi harii sosiedade ida livre no justa ne’ebé Povu moris ho haksolok; barani hodi rekoñese sala ne’ebé ita halo nu’udar estímulu ida hodi buka mudansa; no matenek hodi, ho respeitu nafatin ba ita-nia kultura no tradisaun sira, uza meius hotu ne’ebé ohinloron ita iha, hanesan siénsia no teknolojia foun no avansadu, rekursus umanus no finanseirus hodi promove no halao dezenvolvimentu ida ne’ebé modernu, seguru no sustentável,”
Dezenvolvimentu labele depende de’it ba osan husi Fundu Minarai maibé ita tenke buka mós oinsá hetan rendimentu husi fonte sira seluk. Orsamentu Jeral Estadu nia previzaun ba despezas no reseitas tinan-tinan tenke rigorozu no transparente. Dekretu husi Governu kona-ba ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu tenke klaru liu ba ema sira ne’ebé implementa. Tanba ne’e Dekretu Exekusaun OGE tenke hakerek mós iha lian Tetun no simples atu implementador sira bele kompreende ho di’ak. Nune’e de’it mak Governu bele implemnta OGE ho rigor no transparénsia.
Molok remata, ha’u hakarak fó-hanoin katak, liuhusi diálogu mak ita konsege hakotu funu no restaura ita-nia Independénsia Nasional, iha 20 Maiu 2002. Nu’ udar País livre no independente, ita defende nafatin solusaun polítika pasífika no negosiada atu hakotu kualker konflitu ne’ebé mosu entre rai rua ka entre rai barak, ho razaun ne’ebé de’it. Prezidente Repúblika preokupa tebes ho konflitu violentu akontese dadaun entre ita-nia país belun rua, Palestina no Israel.
Ita hein katak, ho ajuda komunidade internasional nian, País rua ne’e bele halakon konflitu boot ne’e, iha tempu badak. Hamutuk ita tanen dame iha mundu tomak! Ha’u nia hako’ak boot ba imi hotu! VIVA LORON RESTAURASAUN INDEPENDÉNSIA! VIVA POVU TIMOR-LESTE! (BT)