Povu doben Timor-Leste!
Iha tempu ne’ebé ita hotu hela iha uma hodi prevene moras COVID-19, ha’u-nia hakoak bo’ot ba imi hotu, iha Dili laran no mós iha munisípiu hotu-hotu!
Ho objetivu atu proteje sidadaun sira hotu husi COVID-19, Iha loron 27 fulan kotuk ha’u dekreta Estadu Emerjénsia, hahú loron 28 Marsu to’o loron 27 Abril.
Tuir mai, Governu foti no implementa daudaun medida espesífiku balun ne’ebé limita sidadaun hotu nia liberdade balun ho objetivu atu defende Povu nia moris, ita-nia moris no ita-nia família nia moris! Medida sira ne’e iha aspetu importante rua:
- ida ho natureza jurídika ne’ebé obrigatóriu ema hotu-hotu tenke kumpre. Sira ne’ebé la kumpre sei hetan nia konsekuénsia;
- ida seluk ho karákter sanitáriu ne’ebé governu foti, liu husi Ministériu Saúde, hanesan medida hodi prevene transmisaun ka hadae’t vírus Covid-19.
Nu’udar Prezidente da Repúblika ha’u apresia tebes Povu tomak nia responsabilidade no disiplina hodi simu no halo tuir medida sira ne’ebé Governu foti, maske dala ruma iha dezentendimentu ka difikuldade balun. Ha’u apela ba Povu tomak, instituisaun públika no privada sira no sidadaun ida-idak atu nafatin simu no halo tuir medida sira ne’ebé Governu foti hodi implementa estadu emerjénsia. Iha tempu susar ida ne’e, laiha ema ida bele prevê wainhira mak pandemia ida ne’e bele hotu. Nune’e importante liu mak ita tau hanoin no esforsu tomak hamutuk hodi hapara coronavírus nia transmisaun.
Povu doben!
Ita iha hela semana Santa nia laran. Tempu ida ne’e importante ba ita sira ne’ebé kristaun! Igreja Katólika liu husi Konferénsia Episkopal, ho responsabilidade tomak, hola desizaun, iha fulan kotuk, katak laiha Missa Paskal iha tinan ida ne’e! Arcebispo D. Virgílio do Carmo da Silva hatete katak “Konferénsia Episkopal Timorense fó hanoin fali ba sarani sira hotu katak los duni Amu Bispu sira iha responsabilidade ba fiar nian, maibé Amu Bispu sira iha mós responsabilidade ba vida ema hotu nian, liu-liu ba sarani katólika sira iha Timor-Leste”.
Prezidente Repúblika apresia tebes kompromisu no responsabilidade ida ne’e husi Igreja Katólika Timorense no husi sarani sira hotu hodi reza iha uma hodi preteje sira nia a’an rasik no proteje mós ema seluk. Prezidente Repúblika agradese mós ba komunikasaun sosial, rádiu no televizaun, ne’ebé halo transmisaun direta husi selebrasaun Misa nian no nune’e sarani katólika sira bele tuir iha ida-idak nia uma. Ha’u fiar katak líder relijiozu no fiéis sira husi konfisaun relijioza sira seluk hola mós medidas hodi prevene transmisaun ba Coronavírus.
Governu harii Gabinete Integrado de Gestão de Crise hodi jere situasaun ekstraordinária ida ne’e no fó informasaun ba públiku tomak. Gabinete Integrado de Gestão de Crise agora funsiona diak tebes no fó hela informasaun kredível no lolos ba Povu kona ba coronavírus ka KOVID-19. Prezidente Repúblika apresia tebes esforsu tomak no kompromisu husi Gabinete Integrado de Gestão de Crise, liu-liu tanba informasaun ne’ebé sira fó sai mak Povu foin hatene lolos informasaun kona ba coronavírus! Ha’u nia apresiasaun boot mós ba profisional saúde sira ne’ebé hanesan kombatente iha liña kombate hasoru coronavírus hodi defende ita-nia Povu iha momento ne’ebé susar ba ita hotu.
Povu doben Timor-Leste!
Ita konkista ita-nia Demokrasia ho ran. Demokrasia atu serve interesse Povu nian, laos interesse ema ida ka Partidu Polítiku sira nia interesse! Demokrasia laos tolok ka insulta ema seluk ka Orgaun Estadu sira ne’ebé hala’o hela sira-nia kna’ar tuir Constituisaun RDTL. Liberdade de expresaun no informasaun la fo direitu ba ema ida tolok ka insulta ema seluk, wainhira laiha hanoin hanesan. Halo kanek ema seluk nia dignidade ne’e kontra ita-nia Konstituisaun.
Ser livre no demokrátiku iha Estadu de Direitu Demokrátiku mak oinsá sai sidadaun ida responsável ba ninia liafuan no hahalok rasik. Katak hatene folin hira ba nia liafuan no hahalok! Nune’e, demokrasia sai sasukat lolós ba exersísiu sidadania. Iha situasaun ida ne’e, ne’ebé ita hasoru inimigu boot ida, COVID-19, inimigu ida ne’ebé ita la konsegue haree ho matan maibé ita hotu bele sai vitima ba nia, ita tenke halibur esforsu tomak hodi kombate nian!
Nu’udar Prezidente Repúblika hau hakarak fó sai dala ida tán katak iha situasaun susar ne’ebé ita hasoru daudaun Primeiru Ministru no VIII Governu sei mantein nia funsaun no kompeténsia tomak. Prezidente Repúblika haksolok katak Povu tomak no forsa polítika sira hatudu mós sira-nia apoio tomak ba VIII Governo no ba Primeiru Ministru hodi kombate coronavírus.
Tuir ita nia Konstituisaun Governu mak órgaun soberania ho kompeténsia atu fo resposta ba situasaun sira hanesan ita hasoru daudaun. Medida hotu ne’ebé Señor Primeiru Ministru hola, tuir kompeténsia konstitusional ne’bé nia iha, sei hetan apoiu husi Prezidente Repúblika. Prezidente Repúblika husu nafatin ba Povu tomak, sidadaun ida-idak, organizasaun hotu, privadu no públiku no instituisaun tomak hodi kolabora nafatin ho responsabilidade ho VIII Governu.
Parlamentu nasionál aprova ona orsamentu tokon atus rua limanulu (250) hodi hasoru situasaun emerjénsia. Ida ne’e nu’udar sinal pozitivu ida hodi fo reforsu ba kapasidade governu nian. Prezidente Repúblika husu no fiar katak Konsellu Jestaun Fundu Covid-19 no governu sei uza osan ida ne’e hodi fó resposta ba nesessidade urjente ita-nia Povu nian. Tuir artigu 109 husi Konstitisaun, Estadu tenke iha rezerva finanseira obrigatória. Rezerva ida ne’e atu uza wainhira ita presiza hodi proteje Povu iha situasaun susar hanesan ita hasoru daudaun.
Povu doben!
Uluk ita funu hamutuk hodi manán independénsia, ohin iha Povu no Nasaun nia oin hau bolu ita hotu hodi halibur ita-nia forsa no kapasidade hamutuk hodi funu no manán moras ida ne’e, naran COVID-19, ita hotu nia inimigu komun. Prezidente Repúblika apela povu Timor-Leste tomak kumpre regras saúde ne’ebé governu fó sai ona hodi prevene kontaminasaun husi coronavírus. Kuidadu ita-nia saúde, proteje ita-nia família no defende ita-nia Povu!
Votus de uma Santa Páskua ba imi hotu! Obrigadu wain!