Politika ho maneira oioin ita nia governu halo ona atu dada investor estranjeiru mai kuda sira nia osan iha ita nia rain. Politika ida mak governu hatun taxa importasaun ba sasan sira ne’ebé tama. Ita nia governu reklama katak ita nia politika taxa ne’e ki’ik liu hotu-hotu iha mundu rai klaran. Ninia intensaun mak atu dada investidor sir abele “nadodon” mai ita nia rain ne’ebé foin tinan sanulu resin ukun rasik an ne’e atu bele halo dezenvolvimentu ba oin.

Ita mos hein katak ho investor estranjeiru nia prezensa mai ita rain bele kria kampu serbisu barak ba ita no ita nia kresimentu ekonomia sa’e aas ba bebeik tinan ba tinan. Maibe realidade hatudu oin seluk. Katak tinan lima liu ona ita halo politika taxa ne’e seidauk konsege dada investor boot mai ita nia rain. Ida be mai ne’e investor klase ikun nian ne’ebé laiha kbiiit atu dada traballador barak.

Tanba investor boot sira la mosu, ita nia governu fo livre se deit bele tama mai maski nia mai para hamate negosiu ki’ik ne’ebé timoroan sira rasik mos bele halo. Karik politika ida ne’e seidauk adekuadu atu dada investor estranjeiru, governu presiza halo avaliasaun no hamosu estratejia foun atu dada investor sira. Karik iha buat balu mak prejudika sira presiza buka hatene. Se lae mak hanesan akontese tiha ona estranjeiru barak mak mai halo kompromisu deit depois fila ba la mai fali.

Esperiensia ita nia hatudu duni katak durante ne’e investor barak mak mai halo akordu ho governu atu halo investimentu. Maibe ikus mai sai kompañia “Sei Mai” hela deit nune’e. Ida ne’e akontese tanba dalaruma mos ita laiha koñesimentu klean kona-ba kompañia sira ne’ebé mai halo kompriomisu ho ita nia governu. Ho teknolojia informasaun ne’ebé avansadu ohin loron ita bele identifika se mak investidor duni no se mak lae. Dalaruma sira la’os investidor maibe hanesan broker ka sira ne’ebé buka oportunidade sai media natalik ka broker investor loloos nian ho ita nia governu hanesan parte CCITL hatete katak sira ne’ebé mai ne’e la’os investor maibe broker. 

Se nune’e tenke iha politika foun oinsa mak bele fo konfiansa ba investor sira atu mai duni. Karik tebes duni governu fraku iha liña koordenasaun ministerial, buka hadia, oinsa ministeriu relevante hanesan ministeriu estranjeiru no sekretaria estadu ba apoiu promosaun stor privadu no ministeriu sira seluk atu koopera hamutuk hodi dada mai investor tebes duni, no la’os investor broker.***

Kakein:

“Hau husu atu hakbiit no dezenvolve imi nia an no hau mos espera katak iha 2015 sei lori enerjia  hodi servi nasaun ida ne’e.”

Presidente Republika Taur Matan Ruak

Business Timor edisaun 241

Lali’an:

** Kuidadu ho broker investor estranjeiru

---- Se lae mak ita hein kompañia “Sei” tinan ba tinan 

** Emprezariu tenke sai nain la’os sai manu-talin

---- Ne’e mak dehan na’in han ruin ema han isin

** Komunidade kapital Dili lamenta estranjeiru halo negosiu ki’ik

---- Duke halerik diak liu tuku hirus matan “Ita mos bele”  (BT)